Početkom pedesetih godina ovog veka naša domovina se suočila sa velikim socijalno-zdravstvenim problemima, među kojima je plućna tuberkuloza bila jedan od najznačajnijih.

Godina 1953. obeležena je donošenjem važne odluke o osnivanju Gradske bolnice za grudobolne na Bežanijskoj kosi. Odluka o osnivanju bazirana je na prenameni objekta započetog i sagrađenog za Šumarski fakultet. Naredne dve i po godine posvećene su gradnji i opremanju, koji su završeni početkom 1956. godine.

Naravno da nije bilo lako prenameniti u grubim radovima završeni objekat, ali se to radilo sa velikim entuzijazmom i rešenošću da se uspe. Dominirao je dobrovoljni rad i obezbeđivanje građevinskog materijala od strane brojnih radnih kolektiva, koji su shvatili da je imperativni politički zadatak da se bolnica završi i opremi kako bi zbrinjavala narastajući broj tuberkuloznih bolesnika, posebno među mladima.

Uložena sredstva bile su donacije radnih kolektiva u građevinskom matrijalu i dobrovoljnom radu, a manje od polovine, budžetska sredstva grada Beograda. Od svog nastanka ovo je prava gradska bolnica, iako locirana na obodu i tada za naše pojmove velikog grada, koji je bio petostruko manji po broju stanovnika od današnjeg Beograda. Bolnica i nije bila namenjena samo Beograđanima, već i drugim korisnicima njenih zdravstvenih usluga.

Tako je nastala i počela sa radom Gradska bolnica za grudobolne na Bežanijskoj kosi, a za prvog upravnika postavljen je dr Ljubiša Ilić. Kapacitet ustanove u to vreme bio je 434 postelje, podeljene na muško, žensko i dečje odeljenje. Počelo se sa svega 15 lekara, od kojih je bilo šest specijalista pneumoftiziologije, jednim farmaceutom, 25 srednje-medicinskih radnika i 35 bolničara.

Gradska bolnica „Bežanijska kosa“ od 1956. godine obezbeđuje dijagnostiku, lečenje i rehabilitaciju obolelih u oblastima interne medicine i hirurgije. Broj lekara se povećavao, a dužina lečenja smanjivala. Od 1978. godine, shodno dokumentima o organizaciji zdravstvene službe u Beogradu, tzv. „Bela knjiga zdravstvene politike u Beogradu“, konstituiše se kao jedan od pet kliničko-bolnickih centara i od tada radi kao opšta bolnica, tj. organizuje dijagnostiku, lečenje i rehabilitaciju obolelih i povređenih u oblasti interne medicine, hirurgije, traumatologije i ortopedije, urologije i sl.

Od septembra 1997. godine KBC je nastavna baza za internu medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, čime postaje akademska institucija u pravom smislu reči, tj. univerzitetska bolnica. Oktobra 1999. godine postaje nastavna baza i za hirurgiju, radiologiju, patologiju i socijalnu medicinu, grane u kojima ima nastavnike u svojim redovima.

Ključni trenuci u razvoju ove institucije događaju se 1996. godine kada je otvoren Dijagnostički imidžing centar, čime bolnica postaje najopremljenija institucija zdravstva Srbije, s obzirom na značaj dijagnostičkog imidžinga u medicini. To znači da je 11. oktobra te godine završena instalacija magnetne rezonance, spiralnog skenera, digitalne angiografije, kao i rendgena, ultrazvučnog uređaja i operativnog rendgena. To je značilo kompletiranje niza komplementarnih uređaja na jednom mestu.

 

Pre toga je otvoren Apartmanski blok u kome je napravljen prvi komercijalni program visoko-komfornog smeštaja za bolesnike u našoj zemlji, koji zajedno sa Medik programom za menadžere, ustanovljenim 1994. godine, čini celinu komercijalnih programa, tj. dopunskih i u načelu nezamenjivih prihoda institucije. Time je više nego svečano, a pre svega produktivno, obeležena četrdesetogodišnjica osnivanja bolnice.

Godine 1998. otvoren je prvi kompletan endoskopski dijagnostički centar u gastroenterologiji, koji je pored gastroskopskih i kolonoskopskih uređaja sadržao endoultrasonografiju i postao jedan od najboljih centara u zemlji, a po obimu, posle Kliničkog centra Srbije, i danas je najveći dijagnostički punkt u našoj zemlji u toj oblasti medicine. Za kratko vreme može se postaviti najsloženija dijagnoza, uzimajući u obzir sve dijagnostičke mogućnosti KBC. Te godine otvorena je ultramoderna patohistološka laboratorija, čiji kadrovi i uređaji omogućavaju da imamo ex tempore i drugu patohistološku dijagnostiku, tj. dok je pregled pacijenta u toku.

O istorijatu svake institucije, kao i o biografiji svakog čoveka, može se govoriti nadugo i naširoko, sa opisima detalja i bitnih momenata, ali je, čini nam se, vredno u ovom osvrtu na istorijat ukazati samo na najbitnije događaje, koji su uticali na konstituisanje KBC „Bežanijska kosa“ u obliku u kome danas funkcioniše kao zdravstvena ustanova u državnoj svojini, visokostručna, organizovana i specijalizovana u oblastima koje svojim radom obuhvata, sa vrhunskim stručnim kadrom i uslovima za zbrinjavanje svojih pacijenata.

Jasno je da se izgled i sadržaj rada od Specijalne bolnice za grudobolne do današnjeg Kliničko-bolničkog centra bitno promenio. Zajednički su im lekari, medicinsko osoblje, pacijenti i objekat.

Status KBC u smislu ispunjenosti uslova definitivno je utvrđen tek formiranjem klinika u njegovom sastavu 1992. godine, kada je usvojen novi Statut KBC „Bežanijska kosa“. Klinika za internu medicinu i Klinika za hirurgiju nastale su krajem 1992. godine, kao rezultat statutarnog uređivanja delatnosti KBC, a za prve upravnike imenovani akademik prof. dr Svetomir Stožinić, istaknuti kardiolog sa Medicinskog fakulteta u Prištini, kasnije redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i prof. dr sci. Bogoljub Marković, istaknuti urolog, koji je u KBC došao sa Vojnomedicinske akademije, inače redovni profesor Medicinskog fakulteta u Tuzli.

Klinike su dobile stvarnu „specifičnu težinu“ i potvrdu tek stvaranjem nastavnih baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Komisija Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u sastavu: prof. dr Dragan Manojlović, prof. dr Vera Popović-Brkić i šef Katedre prof. dr Predrag Đorđević, napisala je 1997. godine Naučno-nastavnom veću Medicinskog fakulteta pozitivan izveštaj o ispunjenosti uslova za obavljanje poslova nastavne baze, u smislu kadrova, opreme, uslova za smeštaj i rad studenata.
To je bio svakako istorijski trenutak za ovu instituciju, čime je dobila stvarni akademski karakter i prve studente medicine na obuci iz interne medicine. To je povezano sa dolaskom u KBC „Bežanijska kosa“ nastavnika Medicinskog fakulteta doc. dr Mirjane Krotin i ass. dr sci. Branislava Milovanovića iz KBC „Zemun“, a potom doc. dr Dragomira Marisavljevića i doc. dr Nikole Milinića iz Kliničkog centra Srbije, čemu treba dodati prelazak prof. dr Svetomira Stožinića sa Medicinskog fakulteta u Prištini i izbor u zvanje docenta dr. sci. med. Vasilija Drecuna, čime je nastavna baza dobila pravi sadržaj i kvalitet.

Komisija Katedre za hirurgiju u sastavu: prof. dr Dragan Stevović i prof. dr Veljko Đukić napisala je 1999. godine pozitivan izveštaj o ispunjenosti uslova za obavljanje delatnosti nastavne baze za hirurgiju. Nastavna baza je konstituisana dolaskom doc. dr Miroslava Granića i asistenta dr Nebojše Ivanovića sa Instituta za onkologiju i radiologiju Republike Srbije, a ojačana dolaskom doc. dr Tomislava Ranđelovića za upravnika hirurške klinike i doc. dr Dragoljuba Bilanovića za načelnika hirurškog odeljenja KBC iz Kliničkog centra Srbije, a potom i asistenata dr Dragana Radovanovića, grudnog hirurga, dr Dejana Nikolića i dr Nenada Dikića.

Dolaskom redovnog profesora dr Branislava Goldnera, tadašnjeg šefa Katedre radiologije Medicinskog fakulteta i direktora Instituta za radiologiju Kliničkog centra Srbije sa asistentima dr Zoricom Milošević i dr Zoranom Mijovićem, konstituisana je nastavna baza za radiologiju u, verovatno, najbolje opremljenom Dijagnostičkom imidžing centru u Srbiji, koji taj atribut zadržava do današnjih dana.

Nastavna baza za patologiju je konstituisana dolaskom prof. dr Miroslava Oprića u KBC, koji je bio redovni profesor Medicinskog fakulteta u Tuzli, a kasnije izabran u zvanje redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Istorijat bolnice

KBC Bežanijska kosa

Bolnica vašeg poverenja


KBC ”Bežanijska kosa”
Bežanijska kosa bb
11080 Beograd, Srbija
(011) 30 10 777


Kontaktirajte nas
  • Telefonom: (011) 30 10 777